Mucanje je sindrom velikog broja manifestacija za koje ne postoji univerzalno prihvaćena definicija (Guitar, 2014). Povezuje se s atipičnim govornim obrascem, a uključuje i brojne druge aspekte ljudskog života kao što su socijalni odnosi, emocije, kognicija (Yairi i Seery, 2015).
„Znam da moram učiti, ali baš nemam volje!“ rečenica je koju smo si sigurno puno puta izgovorili. Svima nam je poznata, to znači da u tom trenutku nismo imali motivaciju za učenje. Što znači motivacija? To je poticaj, nešto što nas pokreće, želja i spremnost da se postigne uspjeh te spremnost da se u to uloži potreban trud. Motivacija je ono što nas tjera da započnemo neku aktivnost. Svatko od nas sam može prepoznati kad ima motivaciju za učenje, a
U posljednje vrijeme građani Hrvatske se suočavaju s događajima koji su drugačiji od svega dosad poznatog. To se posebice odnosi na Zagrepčane, koje je uz posebne mjere ostanka kod kuće zbog pandemije koronavirusa zadesio i snažan potres. Mnogi su ostali bez domova, mnogima su kuće oštećene i nesigurne za život. Na žalost, jedna djevojčica je izgubila život. Iako većina nije imala veće materijalne štete, svima nam je poljuljan osjećaj sigurnosti. Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog
Dijete u kasnijoj predškolskoj dobi ili u prvom razredu osnovne škole obično savlada čitanje na materinskom jeziku, a potom i na stranim jezicima. Rana pismenost uključuje sva znanja i vještine prije formalne poduke: koncept o tisku, interes za tisak, fonološka svjesnost (prepoznavanje, stvaranje i baratanje dijelovima manjim od riječi, prepoznavanje riječi koje se rimuju, rastavljanje na slogove, odvajanje početka riječi od kraja, izdvajanje glasova u riječi), glasovno stapanje, glasovna raščlamba, razvoj slušne i govorne percepcije, razvoj vidne i prostorne percepcije,
Polazak u školu važan je događaj kako za dijete tako i za obitelj. Dijete ulazi u svijet koji sa sobom nosi određene odgovornosti, drugačiji ritam i organizaciju dana. Njegov rad se vrednuje, očekuje se određena razina samostalnosti. Treba se prilagoditi novoj sredini, vršnjacima, odraslim osobama i stalnim obvezama. Škola postavlja pred djecu određene zahtjeve koje trebaju savladati kroz školsko učenje. Kako bi dijete moglo udovoljiti novim zahtjevima, ono treba biti psihofizički zrelo za polazak u školu. Spremnost za školu odnosi
Prošlo je već sedam tjedana kako su zbog širenja koronavirusa sve obrazovne ustanove zatvorene i nastava se odvija na daljinu putem virtualnih učionica. Vrlo je vjerojatno da će učenici viših razreda osnovne škole, srednjoškolci i studenti tako i završiti školsku godinu. Pojavili su se osjećaji straha i neizvjesnosti, a dodatno ih je pojačao potres koji je pogodio Grad Zagreb i okolicu krajem ožujka. Novonastale okolnosti značajno su promijenile našu svakodnevicu. Naše reakcije na promjene koje su se dogodile su različite.
Često se brkaju pojmovi samoće i usamljenosti, iako ti pojmovi nemaju jednako značenje. Ljudi koji žive sami ne moraju biti usamljeni. Oni mogu (ili ne moraju!) imati bogat društveni život i mogu se osjećati ispunjeno i dobro u vlastitoj koži. S druge strane, oni koji žive s obitelji se mogu itekako osjećati usamljeno. Svi ponekad tražimo samoću jer nam je ona potrebna. Samoća nam ponekad treba da razbistrimo misli, da „porazgovaramo“ sa sobom ili da naprosto budemo sami sa sobom.
Deficit pažnje/hiperaktivnost (ADHD) je razvojni poremećaj samokontrole kod kojeg su dominantni problemi s nedostatkom pažnje, impulzivnosti i hiperaktivnosti. Simptomi nepažnje kod djece su: ne usmjeravaju pažnju na detalje ili čine nemarne pogreške u školskom uratku i/ ili drugim aktivnostima, imaju teškoće s održavanjem pažnje pri obavljanju zadatka ili u igri, čini se da ne slušaju i kad im se izravno obraća, često ne prate upute i ne dovršavaju školski uradak, imaju teškoća s organiziranjem zadataka i aktivnosti, izbjegavaju, ne
Ovi dani ostanka kod kuće idealna su prilika za čitanje. Čitanje od rođenja važno je za kognitivni, socijalni i emotivni razvoj djeteta, za razvoj govornih vještina i djetetovog rječnika. Za vrijeme čitanja roditelj i dijete se dodatno povezuju, a razvija se i ljubav prema knjizi. Mlađoj djeci potrebno je čitati slikovnice s malo teksta i s više slika koje mogu povezivati s onim što vide u svojoj okolini. Kasnije je potrebno čitati duže tekstove kako bi na taj način poticali
Igra je temeljna aktivnost u djetetovu životu. Kroz igru dijete razvija osjećaj sigurnosti, samostalnosti, samokontrole, kompetencije, razvija vještine na svim područjima razvoja (motoričke, emocionalne, kognitivne, socijalne i govorne vještine) te jača samopouzdanje. Motoričke vještine uključuju jačanje koordinacije pokreta, finu i grubu motoriku i stječu se raznim oblicima motoričke aktivnosti. Kognitivne vještine se uče igrama pretvaranja, uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, povezivanja uzroka i posljedica, zaključivanje, poticanje mašte i rješavanje problema. Govorne vještine potiču se u razgovoru djeteta s drugom djecom i odraslima, korištenjem