PRAVILNA PREHRANA I SVE ŠTO IDE UZ NJU

Dragi roditelji!

Potreba za hranom jedna je od osnovnih bioloških potreba svih živih bića. Hranjenjem ne održavamo samo vlastiti život, već  i stvaramo odnos s vlastitom djecom.

Svojoj ste djeci najveći uzori i autoriteti. Zato je važno da zajednički usvajate zdrave životne navike. Pravilne prehrambene navike u djetinjstvu ulaganje su u budućnost Vaše djece.

Pravilna prehrana je jedan od temeljnih uvjeta za pravilan rast i razvoj djece od najranije životne dobi sve do adolescencije. Utječe na njihovu tjelesnu i psihičku sposobnost, kognitivne funkcije i koncentraciju, otpornost organizma prema bolestima, kao i na osjećaj zadovoljstva. Poveznice između prehrane u djetinjstvu i kasnijih sklonosti raznim oboljenjima su brojne. Stoga je razumljiv značaj pravilne prehrane u ovoj dobi.

Što je pravilna prehrana?

• Hrana servirana u pravilno raspoređenim obrocima (3 glavna obroka i 2 međuobroka).

• Ustaljeni raspored konzumiranja obroka.

• Količina i kvaliteta namirnica koja poštuje predviđeni energetski unos za dob.

• Raznovrsna zastupljenost namirnica bazirana na piramidi pravilne prehrane.

Stoga…

• Svakodnevno potaknite dijete da jede proizvode od žitarica. Poželjno je koristiti integralne (neprerađene) žitarice, crni ili kukuruzni kruh, proso, heljdu, zobenu kašu, rižu ili tjesteninu.

• Svakodnevno i u izobilju ponudite djetetu svježe, smrznuto, sušeno ili kuhano voće i povrće, od kojeg su naročito poželjne mahunarke poput graha, graška, slanutka i leće te zeleno lisnato povrće.

• Nemasno meso (perad, teletina, janjetina, kunić) te jaja trebaju biti zastupljeni svakodnevno u dječjem jelovniku, dok je ribu u jelovnik djeteta poželjno uvesti najmanje dva puta tjedno.

• Djetetu je dnevno potrebno oko pola litre punomasnog mlijeka raspoređenog u dva obroka te mliječni proizvodi poput jogurta, svježeg sira, sirnih namaza i sireva.

• Kod uporabe masti preferirajte biljna ulja (maslinovo, bučino, suncokretovo ulje).

• Učite djecu da za piće biraju vodu! Dnevno je potrebno unijeti 6-8 čaša vode, naročito kod tjelesno aktivnije djece. Vodu možete zamijeniti svježe ocijeđenim sokom bez dodatka šećera kao i voćnim čajem bez dodatka teina ili kofeina.

• Djetetu ograničite unos grickalica, slatkiša od bijelog rafiniranog šećera, lizalica, bombona, zaslađenih i gaziranih sokova te obroka fast food-a.

 

 

Doručak ne preskakati!

Ovaj obrok u prehrani Vašeg djeteta ima izuzetno važno mjesto i tu naviku njegujte od malih nogu. Poučite ga da je kvalitetan i  pravilno uravnotežen doručak najbolja ulaznica u novi dan. Stoga i ne čudi skandinavska poslovica koja kaže:

Dobra školska svjedodžba ima porijeklo u doručku. 

• Djeca koja doručkuju u školi pokazuju bolju koncentraciju, nisu pospana i lakše prate nastavu.

• Kvalitetnim doručkom smatra se obrok sastavljen od punovrijednih žitarica (kriška tamnog, kukuruznog ili interalnog kruha, zobena kaša ili kukuruzna palenta) s mlijekom ili mliječnim proizvodom (jogurt, svježi sir, sirni namaz), te obrokom voća.

• Vikendom pripremite obiteljski doručak i ručak!

• Pokažite svojim primjerom djetetu kako pravilno pripremiti i jesti hranu!

• U pripremi hrane birajte kuhanje i pirjanje u što manje vode kroz kraće vrijeme te hranu pripremljenu na grilu, jer ćete na taj način očuvati vrijedne sastojke hrane.

• Učite dijete da obroke jedu polako, u miru, uz dobro žvakanje i bez gledanja TV-a. Idealno bi bilo svaki zalogaj prožvakati 20 puta, čime se stvara osjećaj sitosti i pojede se manja količina hrane.

Potičite dijete da bude tjelesno aktivno!

“Sjedilački” način života (gledanje TV, sjedenje pred računalom), odnosno premalo kretanja te nepravilna prehrana dovode do sve većeg broja djece s prekomjernom tjelesnom težinom, koja predstavlja rizik za razvoj različitih bolesti u odrasloj dobi. Sportske aktivnosti, vožnja biciklom, šetnje, pješačenje te igra na otvorenom povoljno djeluju na zdravlje Vašeg djeteta.

• Djeca uglavnom znaju što bi htjela, ali prvih dvanaest do četrnaest godina života ne znaju mnogo o tome kakve su njihove prave potrebe. Jedna od osnovnih potreba djece je i potreba za  dovoljnom količinom raznovrsne hrane. Roditelji su oni koji u obitelji trebaju prepoznati dječje potrebe i preuzeti vodstvo. To nikako ne znači da roditelji trebaju ispunjavati sve dječje želje, jer tada su djeca vođe, a ne roditelji.

• U obitelji se stvara kontakt kroz hranu i objed. Sjetimo se samo ugodnih druženja s prijateljima – ona se često vrte oko hrane. Ugodni doživljaji  povezani s hranjenjem poput veselja, uživanja, ljepote i kvalitete jednako su važni za naše zdravlje kao i prava kombinacija vitamina i minerala.

• Ako roditelji žele da njihova djeca imaju dobar odnos prema hrani, važno je da se njome ne koriste u svrhu prijetnje, kazne ili nagrade.

• U vrtićima i školama djeca ne mogu biti uključena u procese kao što je kuhanje. Brojne stvari koje su im potrebne za odrastanje, poput učenja kako nešto popraviti ili očistiti, mogu naučiti jedino u svom obiteljskom domu. „Zajednički rad s odraslima je savršen odgojni proces“, napisao je Juul, budući da su „osnovna načela u kuhinji ista kao i u svim drugim područjima: preuzmite vodstvo, stvorite okvire, angažirajte dijete i potom te okvire prilagođavajte dok istovremeno otkrivate tko je vaše dijete“. Jedna od najvažnijih potreba djece je da se osjećaju vrijedni svojim roditeljima i zajednici u kojoj žive, zato redovito organizirajte dan kuhanja s jednim od vas roditelja već od njihove treće godine života.

• Učite djecu da imaju poštovanja prema hrani, kao i prema onom tko ju priprema. Ali, tada ni odrasli ne bi smjeli gledati TV ili odgovarati na telefonske pozive za vrijeme obroka. Ne činite ono što ne dozvoljavate svojoj djeci, jer Vi ste njima model! Vrijeme obroka je idealno vrijeme za uspostavljanje kontakta s vlastitim djetetom.

• Primijetite li da vaš tinejdžer/ka duže vrijeme jede vrlo malo, često misli da je predebeo/la i jako puno vježba, umjesto da ga/ju opomi-njete da treba jesti, iskažite svoje  zahtjeve i želje na osoban i prijateljski način, tj. pokažite iskren interes za dijete kroz primjećivanje i pokazivanje zanimanja (npr. “Primijetila sam da u posljednje vrijeme gotovo ništa ne jedeš i to me brine. Neću te prisiljavati da jedeš jer imam dojam da te muči nešto drugo. Voljela bih s tobom o tome porazgovarati.“).

• Poremećaji prehrane nemaju veze s djetetovim odnosom prema hrani, već s njegovim odnosom prema samome sebi, prema svojim najbližima i prema životu općenito.

• I za kraj, kada djeca (nešto) ne žele jesti za to ima neki razlog, ali to sigurno nije zato da naljute svoje roditelje. Zato, ukoliko imate pitanja i/ili dileme, obratite se stručnjaku u svom vrtiću, školi, Centru za djecu, mlade i obitelj, školskom liječniku…

I na kraju važno je znati – djeca nas stalno promatraju!

Zato, dragi roditelji, provedite vrijeme s djetetom na kvalitetan način i budite im dobar model u usvajanju zdravih životnih navika!

 

 

Pripremile:

dr. Andrea Kružić Lulić, spec. školske medicine

Slavica Matas, viša medicinska sestra

Gordana Novković Poje, prof. psihologije

Sanda Puljiz, prof. psihologije

 

Izvori:

• Juul, J. (2007.). Hura! Idemo jesti! Zagreb: Naklada Pelago.

• Juul, J. (2008.). Vaše kompetentno dijete: za nove temeljne vrijednosti obitelji. Zagreb: Naklada Pela