Što raditi i kako razgovarati s djecom u vrijeme koronavirusa?

 Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo putem radija, novina, knjiga, računala, TV-a i drugih izvora saznati informacije važne za njihovu dobrobit, a uloga odraslih  je pomoći im u pronalaženju i razumijevanju informacija. Posljednjih dana suočeni smo s velikom količinom informacija o koronavirusu (COVID-19), što  može djelovati zbunjujuće za odraslu osobu, a kod djece također može izazvati osjećaje tjeskobe, straha, uznemirenosti i zabrinutosti. Vrtići i škole su zatvorene, više nema odlazaka na aktivnosti kojima se dijete bavilo u slobodno vrijeme, a promijenio im se i uobičajeni dnevni raspored. U novonastalim okolnostima od iznimne je važnosti otvoreno razgovarati s djetetom  što može pridonijeti njegovom boljem razumijevanju cjelokupne situacije.

• Informirajte djecu na način primjeren njihovoj dobi

Prije razgovora s djetetom o koronavirusu (COVID-19) informirajte se o simptomima, komplikacijama i načinu zaštite putem provjerenih službenih izvora informacija (stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo). S djecom razgovarajte na način primjeren njihovoj dobi. Provjerite što su djeca do sada saznala. Dopustite da Vam postavljaju pitanja o virusu. Na pitanja odgovarajte što jednostavnije i razumljivije. Kada im govorite o virusu odmah im pričajte i o mjerama koje činiti kako bi spriječili bolest.

Djeca predškolske dobi nemaju istu mogućnost pristupa informacijama kao odrasli, pa nedostatak informacija može izazvati osjećaj uznemirenosti. S djecom predškolske dobi objašnjenja trebaju biti što kraća i jasnija; ne treba ih zamarati nepotrebnim informacijama. S njima možemo razgovarati o higijeni i zdravim navikama. Na tu temu možemo iskoristiti i slikovnice o virusima, bakterijama, higijeni, zdravlju.

S djecom školske dobi razgovor usmjerite na informacije što je koronavirus, kako se širi i na koji način se može spriječiti širenje. Kritički se osvrnite na informacije koje saznajete putem različitih medija.

Tinejdžere uputite na korištenje pouzdanih izvora informacija, razgovarajte o informacijama koje saznajete. Kritički se osvrnite na njih.

• Potaknite djecu da Vam iskažu kako se osjećaju zbog novonastale situacije, jesu li uplašeni, zabrinuti. Saslušajte ih i budite uz njih. Zainteresiranost za to kako se dijete osjeća najveća je vrijednost koju mu možete dati. Pitajte ih što bi im pomoglo da se osjećaju mirnije. Podsjetite ih da ste tu za njih kad god se osjećaju zabrinuto. Podržavajući odnos roditelja i djeteta glavni je zaštitni faktor za dijete pod stresom.
• Dogovorite na koji način ćete komunicirati dok ste na poslu, dijete će se tako osjećati sigurnije. Zapišite telefonske brojeve bliskih osoba s kojima dijete može kontaktirati ako je uplašeno i uznemireno.
• Dogovorite plan dana i dnevni raspored – to djeci daje osjećaj sigurnosti. Kod djece predškolske dobi dnevni raspored možete prikazati putem slika ili crteža aktivnosti koje ćete raditi tijekom dana.
• Na kraju dana razgovarajte kako je prošao dan.
• Potaknite ih na kontakte s vršnjacima (na način na koji je to moguće).
• Izbjegavajte pretjeranu izloženost medijima – pokušajte se ograničiti na informiranje dva do tri puta dnevno. Informirajte se putem pouzdanih izvora informacija.
• Brinite o sebi – ukoliko se osjećate uznemireno odvojite vrijeme za sebe i aktivnosti koje će Vam pomoći da se umirite.
• Objasnite djeci da koronavirus nema nikakve veze s tim kako netko izgleda, koji jezik govori, odakle dolazi.
• Iskoristite vrijeme za zajedničke igre i kreativne aktivnosti. Igra djece i roditelja pridonosi osjećaju sigurnosti djece, emocionalne povezanosti i bliskosti članova obitelji.

Sandra Matijević, dipl.def. – soc.pedagog

Stručna suradnica  Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica