Prije nekoliko mjeseci u Kini se pojavio koronavirus SARS-CoV-2. Širenje vijesti i informacija o njegovom nastanku, simptomima koje kod ljudi izaziva te mogućnostima liječenja šire se velikom brzinom. Mogli bismo reći da je trenutačna situacija takva da je to aktualna vijest u svim medijima i na društvenim mrežama.
U velikoj količini informacija kojima smo svakodnevno “bombardirani”, teško je razlučiti koje su ispravne, a koje nam daju pogrešne podatke. Panika i strah od moguće zaraze, masovna kupovina namirnica, zaštitnih maski i dezinfekcijskih sredstava djelomično su posljedica loših informacija koje dobivamo putem medija i društvenih mreža, a koje često nisu objektivne i znanstveno utemeljene. Nedovoljno poznavanje koronavirusa, njegovog razvijanja i posljedica koje ostavlja, kod ljudi izazivaju očekivani strah i nemir i sasvim je uobičajeno da se okreću prema različitim izvorima informacija. Ono što se na psihološkoj razini događa je da smo skloni pamtiti loše informacije i na njih smo osjetljiviji. A kada malo bolje analiziramo sadržaje u medijima koji se tiču koronavirusa, informacije koje dobivamo uglavnom su loše – raširenost virusa, broj oboljelih, broj umrlih, prognoze o tijeku i kraju širenja bolesti. Stoga, ne trebamo biti iznenađeni pojavom masovnog straha i panike.
Što dakle, možemo mi sami učiniti kako bismo bili u isto vrijeme pravodobno informirani, a manje skloni širenju panike i histerije?
- Skupite vjerodostojne činjenice koje će vam pomoći da precizno utvrdite razinu rizika kojoj ste izloženi tako da poduzmete mjere opreza i to putem izvora kao što su Svjetska zdravstvena organizacija ili lokalne/regionalne zdravstvene ustanove. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuju najnovije informacije koje se tiču koronavirusa.
- Zauzmite kritički stav prema pročitanim i dobivenim informacijama: provjerite tko je izvor informacije, tko je autor, kada i gdje je informacija objavljena, provjerite izvještavanje drugih medija i mreža te razmislite prije nego podijelite tu vijest s drugima putem društvenih mreža. Važno je imati na umu da su ljudi spremniji podijeliti i povjerovati u informaciju koju je već puno drugih ljudi podijelilo, iako je možda stigla iz upitnog izvora.
- Pronađite nekoliko dobrih izvora vjerodostojnih informacija – to će vas zaštititi od neodgovornih, nestručnih pojedinaca koji iskorištavaju ovu situaciju histerije kao priliku da prodaju stvari, promoviraju svoju popularnost ili da utječu na širenje rasne i etničke mržnje.
- Kako biste smanjili brigu i uzrujanost, umanjite vrijeme koje vi i vaša obitelj provodite u gledanju i slušanju medijskih izvještaja koje smatrate uzrujavajućim za vas.
- Uvijek imajte na umu da su informacije koje govore o događaju koji je važan za građane u situaciji koja je nejasna (a ova situacija oko koronavirusa je upravo takva) preduvjet za to da one postanu glasine. Stoga ih provjeravajte!
Važno je naglasiti da u ovoj situaciji potencijalne prijetnje ne reagiraju svi ljudi jednako – neki su više zabrinuti, uznemireni te reagiraju s panikom, a to je veća mogućnost da će tražiti više informacija koje potencijalno nisu točne i dijeliti ih s drugima. U tim slučajevima trebamo biti podrška drugima i poticati ih na smirenost i kritički odnos prema traženim informacijama.
Marija Marelja, mag. psych
Stručna suradnica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica
