IGRE I AKTIVNOSTI DJECE I RODITELJA U VRIJEME OSTANKA KOD KUĆE #ostanidoma

Igra je temeljna aktivnost u djetetovu životu. Kroz igru dijete razvija osjećaj sigurnosti, samostalnosti, samokontrole, kompetencije,  razvija vještine na svim područjima razvoja (motoričke, emocionalne, kognitivne, socijalne i govorne vještine) te jača samopouzdanje. Motoričke vještine uključuju jačanje koordinacije pokreta, finu i grubu motoriku i stječu se raznim oblicima motoričke aktivnosti. Kognitivne vještine se uče igrama pretvaranja, uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, povezivanja uzroka i posljedica, zaključivanje, poticanje mašte i rješavanje problema. Govorne vještine potiču se u razgovoru djeteta s drugom djecom i odraslima, korištenjem riječi za omiljene igračke i aktivnosti, pjevanjem, recitiranjem, brojalicama osnažuje se jezično izražavanje Emocionalne vještine stječu se doživljavanjem osjećaja zadovoljstva i ugode koju mu igra pruža. Ujedno kroz igru dijete uči kako prepoznati tuđe emocije i kako izraziti različite emocije. Socijalne vještine stječu se tako što dijete igrom uči kako poštivati pravila, surađivati, dijeliti te razvija odnose prvo s roditeljima, braćom, sestrama i prijateljima koji mu služe kao model za sva kasnija ponašanja, odnosno uspostavljanje uspješnih i zdravih socijalnih odnosa.

·         Igra potiče kreativnost i rješavanje problema.

·         Kroz igru djeca uče bolje.

·         Igra priprema djecu za učenje u školi.

·         Igra je dobrovoljna aktivnost popraćena osjećajem zadovoljstva.

·         Prema Konvenciji o pravima djeteta  igra je pravo djeteta.

Zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj je u tijeku kampanja #ostanidoma što roditeljima daje priliku da više vremena provode u zajedničkoj igri s djecom. Zajedničke aktivnosti djece i roditelja povoljno utječu na izgrađivanje kvalitetnijih odnosa, povezanosti i privrženosti članova obitelji. Kada se roditelji uključe u igru, dijete dobiva poruku da su roditelji  zainteresirani za to što ono radi, a njihov odnos jača. Emocionalna povezanost između njih dobiva novi sadržaj, jačaju osjećaji bliskosti i povjerenja. Uloga roditelja u dječjoj igri je osigurati poticaj kad je to potrebno.

Slijedi nekoliko prijedloga igara i kreativnih aktivnosti koje možete raditi s djecom. Pri tome je važno slijediti djetetove interese, poznavati razvojno razdoblje u kojem se dijete nalazi i ne ulaziti u zajedničku igru s djetetom ukoliko se ne osjećamo spremnim i motiviranim za to. Dijete će osjetiti ako u igri s njim istinski ne uživamo, cilj nije „odraditi“ zajedničko igranje nego da se  u toj igri svi osjećaju opušteno.

·         Zajednička tjelovježba potaknuti će razvoj motoričkih vještina kod djeteta.

·         Izrada mase za modeliranje (brašno i sol u jednakom omjeru i dodajemo vode kako bi smjesu napravili podatnom za modeliranje) te modeliranje različitih oblika.

·         Izrada „Memory“ kartica od kartona. Na izrezanim karticama  zajedno s djetetom crtamo parove (npr. voća, povrća, slova, brojeva, prijevoznih sredstava). Nakon što smo izradili igru, igramo ju zajedno s djetetom. Kroz izradu ove igre poticali smo razvoj fine motorike, kreativnosti i razvoj pažnje (tijekom igranja ove igre).

·         Igra „Na slovo“ – igra se tako da npr. zadamo slovo D i onda naizmjenično dijete i roditelj nižu riječi koje počinju na D npr. D kao djed, D kao dimnjak…dok ne iscrpite većinu riječi sa slovom D. Vrlo je važno da pritom ne ponavljate iste riječi.

·         Igra „Uhvati glas“ –  potiče razvoj slušne pažnje – nabrajamo riječi koje počinju različitim glasom, a dijete treba pljesnuti dlanovima kada čuje riječ koja počinje glasom A tako npr. nabrajamo riječi bumbar, auto, pila, avion…a dijete pljesne dlanovima kada čuje riječ koja počinje glasom A.

·         Igranje društvenih igara („Čovječe ne ljuti se“,  „Monopoly“, „Mlin“,„Mikado“…) – kroz igranje društvenih igara dijete uči slijediti i poštovati  pravila, uči se nositi s gubitkom u igri.

·         Igra „Sastavi sliku“ – mogu se iskoristiti slike iz časopisa, starih kalendara i izrezati na kvadrate pa nakon toga dijete sastavlja sliku.

·         Igre izmišljanja riječi suprotnih po značenju – roditelj i dijete naizmjenično nabrajaju riječi suprotne po značenju  npr. noć-dan, duboko-plitko, veliko-malo.

·         Čitanje priča i slikovnica – zajedničko čitanje slikovnica i priča razvija u djeteta ljubav prema knjizi i čitanju, ali i djetetove govorne sposobnosti. Jako je važna i emotivna komponenta. U trenucima čitanja ili pričanja dijete sjedi roditelju u krilu ili je u njegovoj neposrednoj blizini. Tjelesna bliskost pruža mu osjećaj sigurnosti. Važno je  osigurati stalno mjesto i vrijeme čitanja. To će djetetu dati osjećaj kontinuiteta, što je također izvor sigurnosti.

·         S djecom školske dobi možemo igrati različite društvene igre („Pogodi tko si“, „Čovječe ne ljuti se“, „Mlin“, „Monopoly“),  igre kartama (“ Uno“, „Crni Petar“), igre „Križić-kružić“, „Kaladont“, „Ime, grad, država“.

·         Kod kuće možete zatražiti od djeteta pomoć u kućanskim poslovima prilagođenim dobi djeteta. Sudjelovanje djece u kućanskim poslovima djetetu daje osjećaj važnosti i pozitivno utječe na razvoj discipline, odgovornosti, radnih navika i samopouzdanja. Kućanski poslovi nikako ne bi smjeli biti toliko dugotrajni i/ili učestali da djetetu oduzimaju vrijeme za igru.

·         Osmislite svoju obiteljsku igru na ploči. Za to Vam je potreban komad kartona,  flomasteri u različitim bojama i maštoviti prijedlozi svakog člana obitelji.

·         Na kraju dana pred spavanje razgovarajte o danu, kakav je bio te što Vam je obilježilo taj dan, kako ste se osjećali.

 

 

 

Sandra Matijević, dipl.def.-soc.pedagog

Stručna suradnica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica